Forum: Korporacije kupovinom zemljišta uništavaju mala seoska gazdinstva


Predstavnici organizacije “Ama Centar” iz Srbije upozorili su danas da je proces privatizacije u Srbiji doveo do stanja u kome “poljoprivredno zemljište i kombinati prelaze u ruke velikih korporacija na štetu malih poljoprivrednih proizvođača”.

Predstavnici “Ama Centra” učestvuju na Forumu “Nileni” o suverenitetu hrane u Klužu (Rumunija), najvećem evropskom skupu organizacija i pojedinaca koji upozoravaju na problem kontrole proizvodnje i distribucije hrane od strane multinacionalnih korporacija na štetu individualnih farmera.

r

Na petodnevnom forumu, koji se danas završava, prisustvuje oko 600 malih farmera, uzgajivača poljoprivrednih proizvoda, istraživača i aktivista nevladinih organizacija iz četrdeset, uglavnom evropskih zemalja.

Sa Foruma je upozoreno da “poljoprivredna proizvodnja, kontrolisana od strane velikih svetskih korporacija, pogubno utiče na globalni sistem proizvodnje hrane”.

“Taj se proces u Srbiji posebno ubrzao poslednjih godina, naročito od potpisivanja ugovora o stabilizaciji i pridruživanju EU 2012. Od 2017. predviđeno je da Srbija liberalizuje prodaju poljoprivrednog zemljišta, iako Ustav Srbije i Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne dozvoljava prodaju zemlje stranim korporacijama”, podseća Irena Skarep iz “Ama Centra”.

Predstavnica ove organizacije koja učestvuje na ovom Forumu, ističe da je poslednjih godina u Srbiji restitucijom i privatizacijom zemljišta iz društvenog vlasništva u ruke korporacija i tajkuna prešlo oko 500.000 hektara zemlje u Vojvodini, od čega se 100.000 hektara nalazi u rukama četiri korporacije.

Ona kaže da su korporacije već preuzele velike površine poljoprivrednog zemljišta u Srbiji i da je u tom procesu otpušteno 56.000 radnika, a 215 agroindustrijskih kombinata je “uništeno”.

Srpski učesnici Foruma su istakli da se od promene Zakona o poljoprivrednom zemljištu u Srbiji, u decembru 2015. godine, još više orijentisalo na velike korporacije umesto na mala i srednja gazdinstva. To je, kako su naveli, dovelo do ukrupljavanja poljoprivrednog zemljišta.

Istaknuto je da ovim procesom dolaze “veliki” investitori koji podižu cenu zemljišta u Vojvodini i centralnoj Srbiji, pa lokalni poljoprivrednici ne mogu učestvovati u zakupu i kupovini obradivog zemljišta.

Učesnici Foruma su se složili da je gotovo sve države Evrope imaju sličan problem.

Doktorantkinja Katarina Kušić sa univerziteta Aberistvit podvlači da ulaskom velikih velikih proizvođača na tržište hrane dolazi do paradoksalnog procesa pada cena hrane i rasta cena poljoprivrednog zemljišta, što još više otežava rad malim gazdinstvima.

“Koropracije spuštaju cene svojih proizvoda jer im je lakše da to podnesu. Sa druge strane, ‘mali’ proizvođači, koji predstavljaju većinu gazdinstava u zemljama jugoistočne Evrope, tu trku ne mogu da prate, samim tim više nisu konkurentni na tržištu i onda su prinuđeni da odustanu od proizvodnje”, kaže Katarina Kušić.

Ona je ocenila da se u Evropi, a posebno u novim zemljama članicama EU i zemljama kandidatima, svesno ide na uništavanje malih gazdinstava, kako bi velike korporacije kontrolisale proizvodnju hrane.

Učesnici Foruma su zaključili da u Evropi nisu transparentni podaci o vlasnicima zemljišta, zbog čega je potrebno izraditi bazu podataka, kao i bazu podataka najbolje prakse očuvanja suvereniteta zemljišta, kako bi poljoprivredni proizvođači učili jedni od drugih.

Prehrambeni suverenitet označava pravo svakog naroda da sam utvrdi vlastiti sistem prehrane bez ugrožavanja drugih ljudi i okoline i da očuva osnovne resurse za preživljavanje čovečanstva plodno tlo, čistu vodu i zrak i narodnu baštinu poljoprivrednih kultura, pasmina stoke i tradicijskih znanja.

IZVOR: Beta